Države Zaljeva razmatraju odgovor na napade: "Sve crvene linije su prijeđene"

Time pogađa imidž Zaljeva kao sigurnog i prosperitetnog središta za putovanja, turizam i financije te remeti naftnu i plinsku industriju u njezinoj srži, piše BBC. Riječ je o ratu koji arapske vlade nisu željele i koji su pokušale spriječiti. Pitanje je hoće li u njega biti uvučene zbog onoga što su nazvale „izdajničkim” iranskim napadima. „Sve crvene linije već su prijeđene”, rekao je glasnogovornik katarskog ministarstva vanjskih poslova Majed al-Ansari na konferenciji za novinare u utorak.

„Napadi na naš suverenitet su stalni”, rekao je novinarima.

„Napada se infrastruktura. Napadaju se naša stambena područja. A posljedice tih napada vrlo su jasne. Kada je riječ o mogućem odgovoru, sve su opcije na stolu za naše vodstvo. No moramo vrlo jasno reći da ovakvi napadi neće i ne mogu ostati bez odgovora.”

Dronovi šire kaos koji ometa trgovinu i putovanja

Većina iranskih projektila presreće se diljem regije, no padajući ostaci već su izazvali požare i usmrtili ljude. Dronovi, koji lakše prolaze kroz protuzračnu obranu, često uzrokuju minimalnu štetu, ali ipak šire kaos koji ometa trgovinu i putovanja.

Čini se da je to iranska strategija – povećati uloge za svoje arapske susjede u nadi da će oni pojačati pritisak na SAD da okonča rat. Prema pisanju Financial Timesa, vjeruje se da je Iran ispalio gotovo jednako dronova i projektila prema Ujedinjenim Arapskim Emiratima, dominantnom trgovačkom i turističkom središtu Zaljeva, kao i prema Izraelu.

Iran može „naoružati” ključnu naftnu i plinsku industriju regije – njezino ometanje moglo bi izazvati potrese u globalnom gospodarstvu. No to također znači da bi se strategija Teherana mogla obiti o glavu. Iran riskira da države Zaljeva još više približi Washingtonu, pa čak i da ih na neki način uključi u ratne operacije.

Zasad su odbile dopustiti SAD-u da koristi njihov zračni prostor i teritorij za pokretanje napada na Iran. To bi se moglo promijeniti. U nekom trenutku mogli bi odlučiti sudjelovati u vojnim operacijama. Još nisu došli do toga – za sada su arapske države usmjerene na obranu. No mnogo će ovisiti o tome koliko će rat trajati. Neke bi oklijevale izgledati kao da staju na stranu Izraela u sukobu.

Iranski napadi mogli bi ojačati jedinstvo među državama Zaljeva

Smrtonosna i razorna izraelska ofenziva u Gazi, pokrenuta kao odgovor na napade Hamasa u listopadu 2023., kao i njegove vojne intervencije u zemljama poput Libanona i Sirije, sve su više opterećivale odnose s arapskim državama. Bile su bijesne kada je Izrael prošle godine bombardirao Katar u pokušaju atentata na vodstvo Hamasa. Ono što je jasno jest da su iranski napadi ojačali jedinstvo među državama Zaljeva.

Šest članica Vijeća za suradnju u Zaljevu – Saudijska Arabija, Kuvajt, Katar, Bahrein, Ujedinjeni Arapski Emirati i Oman – sastalo se u nedjelju na izvanrednoj sjednici kako bi izrazile solidarnost i obećale da će „poduzeti sve potrebne mjere za obranu svoje sigurnosti i stabilnosti te zaštitu svojih teritorija, građana i stanovnika, uključujući mogućnost odgovora na agresiju”.

Visoki diplomatski savjetnik predsjednika UAE-a, Anwar Gargash, pozvao je Iran da se urazumi.

„Vaš rat nije s vašim susjedima”, napisao je u objavi na platformi X. „Vratite se svojem okruženju i odnosite se prema susjedima razumno i odgovorno prije nego što se krug izolacije i eskalacije dodatno proširi.”